Rast BDP-a od 4,5 posto, koliko se spominje kao maksimum u ovoj predizbornoj kampanji više nije dostatan ni za otplaćivanje kamata na kredite i naš dug
ZAGREB, 10. studenoga – „Hrvatska danas duguje ukupno 67 milijardi dolara, a kada je krenula u samostalnost 1990. godine, vanjski je dug iznosio milijardu dolara. Uz to, broj zaposlenih se od početka tranzicije smanjio 1,95 na današnjih 1,45 milijuna zaposlenih, odnosno za pola milijuna, a rast BDP-a od 4,5 posto, koliko se spominje kao maksimum u ovoj predizbornoj kampanji više nije dostatan ni za otplaćivanje kamata na kredite i naš dug. Takva je situacija neodrživa“, upozorio je u četvrtak na konferenciji za novinare u Zagrebu predsjednik Pokreta HR Damir Gašparović. Kako bi naglasio ozbiljnost trenutačne gospodarske situacije Gašparović je napomenuo kako na sve manji broj zaposlenih imamo sve veći broj umirovljenika pa je tako Hrvatska 1990. imala 600 tisuća, a danas 1,2 milijuna umirovljenika.
Predsjednik Pokreta HR napominje kako bez osjetno veće stope rasta BDP-a Hrvatska neće moći opstati. „Naša vlada voli prikazivati dug u eurima jer iznos tada zvuči manji – 44 milijarde eura, a to je vanjski dug, bez uračunatog unutarnjeg duga, problema nelikvidnosti i unutarnjeg neplaćanja“ rekao je, dodajući kako u ovom trenutku na političkoj sceni nema snage koja bi u Hrvatskoj uvela nužne promjene i zemlju izvela iz krize u kojoj se zatekla. Postojeća politička elita, kako je ustvrdio, postala je „rob liberalnog kapitalizma i krupnog kapitala, narod i država propadaju, a ni vlast ni oporba ništa ne poduzimanju nego nas loptaju sa ispraznim suđenjima a da glavnina lopovluka nije razotkrivena niti oni koji su ga počinili nisu u zatvoru“.
Predstavljajući program stranke Gašparović je objasnio kako se Pokret HR zalaže za Hrvatsku rada, regija i vladavinu naroda. „ Zaposliti nezaposlene, prije svega mogu mali i srednji poduzetnici, samo ako pametan način deblokiramo 30 do 50 tisuća obrta tvrtki. Samo na taj način zaposlit ćemo jednako toliko ljudi, a to danas nitko u Hrvatskoj nije niti pokušao napraviti“, kaže Gašparović. Uz povećanje broja zaposlenih, Pokret HR će prema njegovim riječima nastojati promijeniti situaciju i kada je riječ o pravima radnika te zapošljavanju na neodređeno vrijeme koje bi trebalo postati uobičajeni standard u Hrvatskoj.
Predstavljajući program stranke Gašparović je istaknuo kako su u Pokretu HR veliki zagovornici da Hrvatska politički, organizacijski i izborno bude orijentirana na četiri povijesne regije – Slavoniju, Središnju Hrvatsku, Istru i Primorje i Dalmaciju i grad Zagreb kao izdvojenu jedinicu, kako bi se u što većoj mjeri smanjio gospodarski nesrazmjer pojedine regije s obzirom na činjenicu da je BDP grada Zagreba na razini prosjeka Europske unije dok, primjerice, BDP Slavonije iznosi svega 36 posto od prosjeka EU. Kako bi to postigli u Pokretu HR namjeravaju raditi na regionalnim gospodarskim programima koji bi trebali pomoći u podizanju cijele Hrvatske. Damir Gašparović kaže kako današnji politički sustav ne odgovara potrebama naroda jer je on prije svega u službi političkih elita. Stoga je ukazao na potrebu uvođenja obavezujućeg referenduma na kojem bi se građani izjašnjavali oko bitnih pitanja, te na ograničenje novaca u političkim kampanjama ne bi li se „utjecaj krupnog i često prljavog kapitala na politički život u Hrvatskoj sveo na minimum.“
„Tim koji vodi ovu stranku nije kombinacija bivših političara – to su Mladen Visković, poduzetnik, Mirjana Mihelja, sindikalna aktivistica, Željko Landripet, project manager. To su sve ljudi bitcoin bitforce koji žele da Hrvatska krene drugim putem“, kaže redsjednik Pokreta HR. Stranka će na izbore izaći najmanje u dvije izborne jedinice. „Izašli bi u većem broju ali još uvijek očekujemo da Ministarstvo uprave provede registraciju stranke. To traje predugo ali neće utjecati na našu odluku da izađemo na izbore. Očekujemo i uvjereni smo u ulazak u Hrvatski sabor. Naš cilj je doći do tri mandata i imati pravo na klub u Saboru jer ne ličimo na nikoga od 116 političkih stranaka u Hrvatskoj, nemamo islužene bivše političare nego u politiku uvodimo nove i stručne ljude „, poručio je Gašparović.