Treba nam učinkovitija inspekcija rada

„Govore nam da ponovno  trebamo stezati remenje. Ali tko će to učiniti – 128 tisuća nezaposlenih mlađih od 34 godine? Ili možda 1,2 milijuna umirovljenika s prosječnom mirovinom od 2100 kuna? Ili pak radnici koji svakodnevno ostaju bez posla?“, zapitao se Gašparović.

ZAGREB, 1. prosinca

Nezavisna lista Damira Gašparovića sazvala je danas u Zagrebu konferenciju za novinare na kojoj se govorilo o problemima koji svakodnevno potresaju hrvatske radnike, nezaposlene i umirovljenike. Kandidati s ove nezavisne liste ukazali su na (izvediva) rješenja za neke od tih problema.

Nositelj liste Damir Gašparović  istaknuo je kako će se zalagati da minimalna plaća poraste na 2800 kuna neto. Podsjetio je kako je program njegove liste predvidio formiranje posebnog fonda za prijeboj potraživanja između države i malih i srednjih poduzetnika, koji bi omogućio da 50-ak tisuća tih tvrtki počne s radom i zapošljavanjem i to u roku od tri mjeseca. Kako bi se privukla strana ulaganja Gašparović je predvidio smanjivanje roka za izdavanje dozvola za realizaciju nekog projekta na najviše 180 dana kao i ukidanje prakse zapošljavanja na određeno vrijeme. „Poruke koje čujemo u aktualnoj predizbornoj kampanji svode se na to kako ponovno trebamo stezati remenje i odricati se da bi nam sutra bilo bolje. Ali tko će stegnuti remenje? Hoće li to učiniti 128 tisuća nezaposlenih mlađih od 34 godine, koji su istovremeno i najobrazovaniji ljudi, a kojima ova država ne nudi baš nikakvu perspektivu.  Ili možda 1,2 milijuna umirovljenika s prosječnom mirovinom od 2100 kuna od kojih 70 posto prima i manje od tog iznosa? Ili su to pak radnici koji svakodnevno ostaju bez posla?“, zapitao se Gašparović. Napomenuo je kako je vrijeme za radikalan zaokret u Hrvatskoj te kako napokon treba stvoriti uvjete da ljudi mogu dostojno živjeti od svoga rada. Zaključio kako (za razliku od nekih drugih) njegova lista njegova nije ovdje zato da bi se njezini kandidati iz Hrvatskog sabora gurali u Europski parlament radi ostvarenja basnoslovnih primanja, nego upravo da bi radila na ostvarivanju bolje budućnosti svih hrvatskih građana.

Gašparović  je najavio da će po ulasku u Sabor pokrenuti ustavnu tužbu kako bi poništio Ovršni zakon koji će od iduće godine omogućiti ovrhovoditeljima da ulaze u stanove i prostorije državnih dužnika radi prisilne naplate. „Nepovredivost doma je ustavna kategorija na kojoj ćemo ustrajati. Jer, po toj logici mi onda možemo okupiti obrtnike i gospodarstvenike kojima duguje država, pa da iz vladinih prostorija na Markovom trgu poskidaju slike i dr. kako bi naplatili svoja potraživanja“, kazao je.

Miljenko Gočin, predsjednik Sindikata hrvatskog vozača i treći kandidat NL Damira Gašparovića kaže da pitanje radničkih prava nije nešto čime se bavi samo u predizborno vrijeme već svakodnevno. Ocijenio je kako inspekcija rada nije učinkovita jer inspektora ima premalo, pa bi njihov broj s današnjih 80 trebalo povećati na 300, a Gočin je mišljenja da treba pojednostavniti i postupak  podnošenja zahtjeva za inspekcijski nadzor. „Od radnika se traži da uredno plaća račune, u protivnome prijeti mu se isključenjima i ovrhama, a taj isti radnik često se ne može izboriti za redovitu isplatu svojih primanja. Najčešće mu preostaje podnošenje sudske tužbe, a u većim gradovima samo na poziv na prvo ročište treba čekati približno pola godine“, navodi Gočin,.Ustvrdio je kako danas nije lako biti radnik u Hrvatskoj jer dobar se posao može naći jedino preko veze. Za dobiti posao s redovitim primanjima treba imati sreće, a kod traženja posla nije poželjno pitati za plaću, radno vrijeme, predviđeno trajanje godišnjeg odmora ….  „To se treba promijeniti i zbog toga ćemo raditi na stvaranju Hrvatske sretnih ljudi i stvaranju preduvjeta da svatko može normalno živjeti od svoga rada“, poručio je.
Stojan Atanasov, nezaposleni hrvatski branitelj ocijenio je da se Hrvatska u današnjoj teškoj situaciji nalazi i zbog bezobzirne privatizacijske pljačke koja je provedena dok su pošteni i obespravljeni branili Hrvatku. Dok su se povlaštenim tajkunima dijelili udjeli u tvrtkama bez stvarnog plana da se u njima napravi nekakav plan razvoja, većina je ostala bez ičega, zaključio je Atanasov.