‘Samo pet zemalja na svijetu nije dostiglo taj BDP i na žalost među tih pet zemalja je i Hrvatska’, rekao je Gašparović na konferenciji za novinare na temu ‘Zaustavimo daljnje propadanje Hrvatske’.

Što se tiče poljoprivrednog zemljišta koje obrađujemo, rekao je da je današnje stanje identično 1929. ‘U Hrvatskoj se danas obrađuje poljoprivrednog zemljišta kao što se to činilo prije gotovo punih stotinu godina’, istaknuo je.

Kaže kako je činjenica o kojoj se puno govori da se više od 300.000 mladih iselilo u Irsku, Njemačku i ostale zapadne zemlje, a činjenica o kojoj se manje govori jest da je šteta u pretvorbi i privatizaciji 70 milijardi dolara i da je dug RH koji je 1990. iznosio 1,5 milijardi dolara danas veći od 50 milijardi dolara i to prije krize s Covidom-19, a sada su uslijedila i nova zaduženja.

Upozorio je i da su četiri najveća izvora pitke vode u Hrvatskoj u stranom vlasništvu, u stranim koncesijama.

Istaknuo je i da stranci mogu preuzimati poljoprivredno zemljište preko svojih tvrtki koje su registrirane u Hrvatskoj. Objasnio je da je to problem jer se postavlja pitanje na čemu će raditi hrvatski OPG-ovi i hrvatski proizvođači hrane, a pitanje je također kakve će stranci saditi sorte i u kojoj mjeri će zagaditi zemljište, a ako zagade zemljište zagadit će i izvore pitke vode po kojima smo četvrta zemlja u Europi.

Sve više golih brda po Hrvatskoj

Gašparović kaže i da se svakodnevno događa nekontrolirana sječa hrvatskih šuma, te da nitko nema točan podatak o tome, ali je sve više golih brda po Banovini, Slavoniji, Požeškim gorama i brdima, a zagrebačko Sljeme je sve više devastirano.

Istaknuo je i problematiku INA-e, kaže da Hrvatska proizvodi barem dva milijuna tona nafte koja je uvijek koštala 30-ak dolara i onda kada je nafta na svjetskom tržištu koštala 150 dolara, a to znači da je onaj koji ju je prerađivao ostvarivao ekstra profit. Rekao je da je isto takva situacija s Hrvatskim Telekomom, jer kada ga je preuzimao Deutsche Telekom obvezao se na velika ulaganja, ali se to ne događa. Slično je s Plivom i PIK-ovima.

Gašparović kaže kako je ključno i da do danas u Hrvatskoj nisu objavljeni kupoprodajni ugovori niti za jednu od tih tvrtki, pa se ne zna pod kojim uvjetima su prodane te kakve su obveze kupci preuzeli, a ako ih ne poštuju, ti ugovori su spremni za raskidanje.

‘Kad na to još dodamo da 660.000 hrvatskih umirovljenika ima mirovine manje od 2000 kuna i kad znamo kako je sa hrvatskim plaćama i da uspjehom proglašavamo rast BDP-a od dva do tri posto, onda mislim da sam naveo više nego dovoljno argumenata zašto moramo tražiti nova rješenje’, kaže Gašparović.

Poručuje da ljudi, stranke i politike koje su Hrvatsku dovele u ovu situaciju ne mogu biti rješenje problema te stoga Pokret za modernu Hrvatsku misli da sve mora krenuti apsolutno drugim putem.

‘To znači u idućih sedam godina Hrvatska mora udvostručiti BDP, utrostručiti proizvodnju hrane, te na osnovu tih rezultata udvostručiti plaće i mirovine svih u RH. To je relano i to je moguće’, ističe Gašparović.

Dodaje da se BDP mora udvostručiti na eksploatiranju prometne pozicije Hrvatske, i stoga žele da se u iduće dvije godine završi nizinska pruga od luke Rijeka do mađarske granice te na osnovu toga dovedu tereti u luku. Istaknuo je i da uz aktivnu državnu politiku u tri godine možemo iz velikog uvoznika hrane postati veliki izvoznik.

‘Ali da bi se sve to napravilo, potrebni su novi ljudi, nove ideje i novi stručnjaci, a ne političari općeg tipa i zato smo uvjereni da jedino rješenje za budućnost RH i svih nas su ljudi Pokreta za modernu Hrvatsku i naše politike’, poručio je Gašparović.

Kandidat Ivan Purgar rekao je da okupljaju ljude koji su do sada u životu nešto učinili, u gospodarstvu, znanosti i školstvu.