Priopćenje za medije sa okruglog stola  Pokreta za modernu Hrvatsku

Pismo iz osmog ce
12.05.2015
Kada Sava krene prema Brodu..
28.10.2015
Prikaži sve

Priopćenje za medije sa okruglog stola  Pokreta za modernu Hrvatsku

KAKO DA EU I HRVATSKA NAUČE LEKCIJU GRČKE?

EKONOMIKA RASTA I PUNE ZAPOSLENOSTI U HRVATSKOJ

Dok se službeno najavljuje da će 2015. godina biti prva godina sa skromnim ekonomskim rastom, nakon 6 godina pada i velikog gubitka radnim mjesta, važnije je pitanje kako oblikovati ekonomsku politiku s održivim i odgovarajućim rastom i rastom zaposlenosti. Također je važno pitanje zašto kriza Grčke, koja čini svega 2% BDP-a Europske unije, tako snažno utječe na financijske i ekonomske poremećaje EU Neke odgovore na navedena pitanja, ocjenjuje se, nudi ovaj Okrugli stol.

Temelj navedenom je nedavno izdana knjiga – Ekonomika rasta i pune zaposlenosti u Hrvatskoj, čiji je autor prof. dr. Tihomir Domazet.

Prof. dr. Tihomir Domazet autor je više knjiga i brojnih studija, a isti je autor prije gotovo desetljeće prvi najavio nastanak gospodarske krize. Sada se daje izlaz iz krize, sustavno teorijski utemeljen i praktično izvediv.

Hrvatsko je gospodarstvo, pa i društvo u cjelini, na velikoj prekretnici, vjerojatno većoj no ikada ranije. Tome je uzrok ekonomska kriza, koja je započela krajem 2008. godine. Bruto domaći proizvod, BDP, 2014. godine je 7,7% realno je niži u odnosu na BDP iz 1986. godine. Međutim, nikada se u minulih 200 godina gospodarske povijesti Hrvatske nije dogodilo da u četvrt stoljeća nije bilo rasta.

U proteklih 20-tak godina hrvatska ekonomska politika nije imala za cilj rast i zaposlenost, te se ovdje daje novi pristup i promjena ekonomske politike. Stoga se (u knjizi i Okruglom stolu) na sustavan način daju glavni elementi ekonomske politike, kojoj je cilj rast i zaposlenost, a također se daju pristupi poslovanja gospodarskih subjekata odnosno poduzetnika, kojima je cilj rast i stjecanje veće dobiti. Posebno je vrijedna  ekonomska analiza, koja otkriva uzroke krize, kao osnovu za njeno rješavanje (dosada niti jedna vlada nije definirala uzroke krize).

Istovremeno, EU/eurozona  je zapravo još uvijek u krizi. I dok mnogi opravdano očekuju od Europske unije odnosno Europe odgovarajuća rješenja i novi razvoj, neki ukazuju da je Hrvatska brojem stanovnika i veličinom teritorijem relativno mala, što bi upućivalo da ne treba sudjelovati u kreiranju rješenja. To je znanstveno, ali i povijesno neprihvatljivo. Treba se podsjetiti, na primjer, što je značila i postigla Dubrovačka republika u razvoju Europe i svijeta, premda mala i djelovanjem u teškim uvjetima.

Dolazimo do ključne poruke da mi imamo i moramo imati znanje za rješavanje nagomilanih problema, jer nitko izvan nas to neće niti može riješiti, te stoga neka ovo bude poticaj i inicijativa, a osnova je navedena iznimna knjiga i današnji Okrugli stol.

Profesor Zdravko Petak je istaknuo iznimno loš status Hrvatske u pojedinim međunarodnim istraživanjima. Na žalost zemlje koje su zajedno s nama krenulo u tranziciju daleko su ispred nas. U mnogim kategorijama za nama je ostala samo Grčka, što nije niti malo ohrabrujuće. Jednako pogrešno napravljena je regionalna podjela Hrvatske za korištenje EU fondova. Stavljanjem u istu regiju grada Zagreba i Slavonije iznimno će se pokazati štetnim za Slavoniju. Hrvatskoj treba ustroj koji će donijeti prosperitet za sve njene djelove istaknuo je profesor Petak, kao i vlast koja će se oslanjati na znanje a ne na jeftine i površne politike.

Predsjednik Pokreta za modernu Hrvatsku Damir Gašparović zaključio je na kraju da je svijet na prekretnici, te da je kriza koja danas pogađa svijet prije svega kriza Zapada. Istaknuo je da se umjesto budućnošću previše vraćamo u nazad i bavimo prošlošću. Ideja Pokreta je da se na seriji okruglih stolova i tribina kao što je i ovaj današnji s „najboljim ljudima Hrvatske“ nađu i najbolja rješenja za sve njene građane. Zao su ideje profesora Petaka i profesora Domazeta koje mogu dovesti Hrvatsku do ozbiljnih stopa rasta ideje na kojima će Pokret dalje raditi i sustavno zastupati.

 

Komentiraj

E.mail adresa neće biti objavljena. Zahtijevana polja su označena s *